Arhiva događanja
Veljača 2014.
Kakve veze El Dorado ima s Voloskom, vampirski slučaj u Opatiji (a da, i toga je bilo), zašto je Franz Joseph (ili po našu Franjo Josip) mrzio Opatiju, kakva je to Opatija bila prije svoje turističke ere, i još puno drugih malo poznatih, a vrlo zanimljivih priča o Opatiji ispričat će Ernie Gigante Dešković.
opširnije »Glavnom opatijskom ulicom zavladat će male maškare iz Hrvatske i iz inozemstva. Povorka kreće s opatijske Tržnice točno u 13,00 sati, nakon što opatijski dječji gradonačelnik preuzme karnevalsku zastavu od gradonačelnika Opatije.
opširnije »Na lovranskom mulu u 11 sati održat će se tradicionalna, 13. Zubijada, natjecanje u ribolovu pod maskama u kojemu će uz ribolovce ŠRD-a Zubatac sudjelovati i svi klubovi iz susjedstva, a pored nagrada za najuspješnije, svi su pozvani i na zajedničku zakusku.
opširnije »Danu zaljubljenih u čast, Adamić Opatija, Ul. M. Tita 64, priredio je još jednu prigodnu večer - predavanje astrologinje Karin Balog Antić: Ljubavne iskre zodijaka.
opširnije »Siječanj 2014.
Izložba na temu kravate opatijske umjetnice Yasne Skorup Krneta biti će otvorena u povodu Noći muzeja u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji, 31. siječnja 2014. u 20 h.
Izložba ostaje otvorena do 21. veljače 2014.
Povedalnica u knjižari, galeriji i suvenirnici Adamić, Opatija, M.Tita 64 23. siječnja 2014. posvećena je najznamenitijem Vološćanu - Andriji Mohorovičiću. Kroz program vodi dr.sc. Rajka Jurdana Šepić.
opširnije »U subotu 18. siječnja, sa startom u Viškovu, odvijat će se još jedan bez sumnje vrhunski spektakl, dojmljiva i specifična manifestacija jedinstvena imena a sve za ljubitelje maškara, karnevala, oktana i životnog veselja.
opširnije »17.01.2014. Svečana predaja ključeva Grada pusnom gradonačelniku, podizanje karnevalske zastave i Pusta, 11:00 h Tržnica Opatija
opširnije »„Krepat, me ne molat!“ – moto je koji najbolje sažima sve što Riječki karneval predstavlja. Unatoč svojoj dugoj povijesti, veseli, inatljivi, neobuzdani, ali i kritični duh Karnevala ne pokazuje ni trunku umora, već iz godine u godinu buja, raste kroz nove generacije karnevalista, hraneći se aktualnim događanjima, podjednako kao i dugom tradicijom. A upravo je ta tradicija na ovim prostorima puno duža nego što se smatra. Dokaz o vremešnosti Karnevala, što možda nije ni čudno s obzirom baš na taj kritični duh, jedna je zabrana, dokument iz 1449. godine – odredba Gradskog vijeća kojom se zabranjuje prekrivanje lica maskom (s izuzetkom gostiju maskiranog plesa u Kaštelu), što se tada strogo kažnjavalo. Odredbom se pokušalo održati javni red i spriječiti slobodno kritiziranje vlasti, ali povijest svjedoči da je Karneval pobijedio sve zapreke i (p)ostao praznik veselja, duhovitog i često kritičkog komentiranja tekućih događaja, mogućnost da svi bar na kratko budu što žele.