Crkva Marijina Navještenja
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, poznatija među lokalnim stanovništvo kao ''Vela crekva'' ili ''Njemačka crekva'', spada u najljepše dijelove opatijske panorame na Novoj cesti. Svojom vanjskom ljepotom i impozantnošću resi Opatiju i daje joj oblik cjelovitog grada.
Opatijska crkva (1913./1914.) trobrodno je zdanje, u gornjem dijelu grada, izgrađena od kastavskog kamena. U njenoj unutrašnjosti prevladavaju granit i opeka. Iznad oltara s ciborijem, nalik onome u Eufrazijani u Poreču, izdiže se velika kupola. Nacrtna priprema nove crkve, povjerena je Carlu Seidlu (1858-1936), bečkom đaku Theophila Hansena. Gradnja crkve je započela 1906. godine, a istodobno je započeta i gradnja samostana. Uz crkvu, koja ni do danas nije u potpunosti dovršena, smjestio se samostan, kojega su od 1960.godine preuzeli isusovci. Pri dnu crkve je lurdska spilja (1942.), a do nje oltar Majke Božje Trsatske, podignut u vrijeme kad su politički razlozi otežavali odlazak na Trsat.
Početkom 20. stoljeća, Opatijom su vladali općinski načelnik Andrija Stanger i predstojnik ''kurkomisije'' Julius Glax. Opatija je postala lječilište europskog glasa, s manje-više vrhunski riješenom infrastrukturom, desetinama tisuća gostiju godišnje, među kojima i nemalim brojem okrunjenih glava, umjetnika i znanstvenika.
Kako ne bi zaostala u trci s ugostiteljskim potrebama, inicijativu za gradnju velike, reprezentativne katoličke crkve dao je bivši bečki ministar-predsjednik i opatijski općinski zastupnik barun Franz von Reyer, vlasnik Vile ''Irenea''. Barun se sa svojom ženom, Irenom Leitgeb iz Beča u Opatiju doselio oko 1883. i zadužio svoju novu domovinu gradnjom škole za djevojčice, ceste i lazareta u Voloskom.
Najsvečanije se slavi blagdan Navještenja (25. ožujka) i dan Gospe Lurdske (11. veljače).
Svete mise:
Radnim danom u 18:00 sati
Nedjeljom u 10.00 i 18:00 sati